183-dnevno pravilo/samostalna djelatnost/dvostruko oporezivanje/razlika poreza radnika migranata (zaposlenici u AT, IT, SLO...)
HSRM je sindikat koji se bori u svezi problematike radnika migranata, koji su silom (ne)prilika izvor svoje egzistencije pronašli u inozemstvu. Mnogi od njih pridružili su se Hrvatskom sindikatu radnika migranata osnovanom prošle godine, a slijedom pritisaka koji se na njih vrši budući da im konstantno pristižu porezna rješenja i rješenja o ovrsi.
Zbog dvostrukog oporezivanja radnika migranata sindikalno smo se morali ujediniti kako bismo se borili protiv takvog oblika nepravde. U ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja s Austrijom, Slovenijom, Italijom i Švicarskom stoji da Hrvatska ne bi trebala oporezivati one koji više od 183 dana borave u tim zemljama ako im je poslodavac iz tih zemalja, u kojima primaju dohodak i na njega plaćaju porez.
Trenutno hrvatska Porezna uprava zanemaruje sve to, kaže da smo dužni plaćati porez tamo gdje nam je životni interes, a životni interes smještava u državu boravka obitelji. Velikom većinom radi se o ljudima koji nisu ni znali da su u kakvom prekršaju. Naime, godinama su navraćali u Poreznu upravo radi drugih razloga, ishođenja određenih potvrda, i nikad oporezivanje nije bilo u fokusu.
"Zar je zanemarivo to što nas ima oko 20.000 koji se tjedno ili mjesečno vraćamo u Hrvatsku? Zar je malo to što donosimo do pola milijarde eura i izravno doprinosimo rastu njenog BDP-e kroz naša ulaganja? Prema podacima iz građevinskog sektora, koji je vrlo zorni pokazatelj i akcelerator ekonomske aktivnosti, do 90 posto svih poslova hrvatski građevinski obrtnici rade upravo zahvaljujući našim investicijama". Zato imamo velik odljev mladih obitelji koje kompletne odlaze iz Hrvatske radi spomenutih poreznih nameta. Na taj način tjeraju se mlade obitelji iz Hrvatske. Kad im stignu porezna rješenja na dodatni porez, odlučuju da ga (više) neće plaćati i da će otići.
Zbog svega navedenog prilažemo naše zahtjeve:
A) O 183-DNEVNOM PRAVILU
B) Osvrt na članak 14. (Samostalna djelatnost - njegovatelji/ce)
A) Središte životnih interesa mjesto je gdje se provodi većinu svog vremena i gdje osoba zapravo živi, sa svim potrebnim osobnim i gospodarskim odnosima. Za središte životnih interesa relevantna su sva područja života, kao što su obitelj, društveni život, slobodne aktivnosti (kulturne, religiozne i druge aktivnosti), mjesto prihodovanja, mjesto s kojega upravlja imovinom. Činjenice se moraju sagledati u cjelini. Nerijetko se pri tom odmjeravanju (ponderiranju) osobnim odnosima pridaje veća težina, uglavnom zato što osobni odnosi često zahtijevaju fizičku prisutnost u "određenom mjestu". Odmjeravanje (ponderiranje) gospodarskih odnosa prvenstveno ovisi o vrstama prihoda. Fokus bi trebao biti na nečijim prihodima kao poduzetnika ili zaposlenika, što većinom zahtijeva fizičku prisutnost. Drugi izvori prihoda, kao što je prihod od kapitala, obično ne zahtijevaju fizičku prisutnost. Međutim, ako osoba ima digitalnu tvrtku, koja često uopće ne zahtijeva nikakvu stvarnu fizičku prisutnost, gospodarski odnosi će vjerojatno imati manju važnost. Praksa porezne od 2019. na dalje (uključivo zahvaćanje 6 godina unatrag) je bespogovorno stavljanje centra životnih interesa u mjesto gdje živi obitelj, za što nema uporišta u zakonima. Činjenica je da nam je velikoj većini u inozemstvu mjesto gdje boravimo duže od 183 dana, gdje smo dobili i radno mjesto i financijski izvor za osiguranje elementarne egzistencije i gdje nam je centar životnih interesa.
B) Dohodak koji ostvaruje rezident države ugovornice od profesionalnih djelatnosti ili drugih samostalnih djelatnosti (njegovatelji/njegovateljice) oporezuje se samo u toj državi (Austrija) osim ako u drugoj državi ugovornici (Hrvatska) ima stalno sjedište koje mu redovito stoji na raspolaganju za obavljanje njegovih djelatnosti. Ako on ima takvo stalno sjedište, dohodak se može oporezivati u toj državi, ali samo onaj dio dohotka koji se može prepisati tom stalnom sjedištu.
Apeliramo za kraj za Vašu podršku i potpise u svrhu dobrobiti svih vas.
Hrvatski sindikat radnika migranata Kontaktirajte pokretača peticije