INICIJATIVA „12 I 5 ZA MENTALNO ZDRAVLJE“

Ovom inicijativom „12 i 5 za mentalno zdravlje“ pokrećemo peticiju kojom tražimo:

1. Hitno uvrštavanje već pripremljene Nacionalne strategije razvoja mentalnog zdravlja (2020.-2030.) u saborsku proceduru i njenu što bržu implementaciju u praksi
2. U popis postojećih psihosocijalnih usluga koje financira HZZO uvrstiti usluge Mobilnih timova i Grupa peer podrške u zajednici.
3. Hitno iznalaženje načina za kontinuirano financiranje programa i projekata udruga koje se bave pružanjem psihosocijalnih usluga u zajednici

Već je prošla skoro godina dana od Konferencije „Pristupačnost kao ljudsko pravo” (prosinac 2019.) na kojoj je dopredsjednica udruge Ludruga ispred Saveza udruga za mentalno zdravlje postavila premijeru RH pitanje kada će Nacionalna strategija mentalnog zdravlja 2020-2030 krenuti u proceduru usvajanja. Također je upitala premijera kada će se implementirati zaključci EU Twining projekta „Osiguravanje optimalne zdravstvene skrbi za osobe s poremećajima mentalnog zdravlja“ završenog u travnju 2017. Projektom je predviđeno, a RH je preuzela tu obvezu, razvijati mobilne timove u zajednici. Od premijera je dobila odgovor da su Twining projekti obvezujući te se podrazumijeva da se smjernice projekta implementiraju i to odmah, a on će svakako voditi računa da se to i dogodi. Također je obećao osobno se založiti da Nacionalna strategija mentalnog zdravlja krene u proceduru usvajanja. S obzirom da se ništa od navedenog nije ostvarilo, a u međuvremenu nas je zadesila kriza uzrokovana pandemijom i potresom u Zagrebu uputili smo otvoreno pismo sa zahtjevom za hitni sastanak u Uredu Predsjednika Vlade RH, Uredu Predsjednika Republike Hrvatske, Ministarstvu zdravstva (uključujući i predstavnika HZZO), Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, te Saborskom odboru za zdravstvo i socijalnu politiku.

Otvoreno pismo smo uputili na slijedeće adrese: Zoran Milanović, Predsjednik Republike Hrvatske, ured@predsjednik.hr Andrej Plenković, Predsjednik Vlade Republike Hrvatske, predsjednik@vlada.hr Vili Beroš, Ministar zdravstva, kabinet@miz.hr Josip Aladrović, Ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, javnost@mrms.hr Renata Sabljar-Dračevac, Predsjednica Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku Hrvatskoga sabora, odb.zdravstvo@sabor.hr

1. U Hrvatskoj, sustav brige o mentalnom zdravlju u zajednici nije razvijen, niti sustav podrške osobama sa psihosocijalnim teškoćama nakon njihovog bolničkog liječenja, odnosno sustav koji će spriječiti hospitalizacije koje se dešavaju zbog nedostatka podrške u zajednici i različite oblike prisilnih postupanja prema osobama s poteškoćama mentalnog zdravlja/ psihosocijalnim poteškoćama. Modeli politika i usluga za mentalno zdravlje suprotno preporukama Svjetske zdravstvene organizacije još uvijek su bazirani na liječenju u bolničkom sustavu uključujući velike psihijatrijske bolnice i psihijatrijske odjele i smještaj u segregirane ustanove socijalne skrbi , daleko od mjesta gdje ljudi žele živjeti. Od 2016. godine nemamo više niti Nacionalnu strategiju razvoja mentalnog zdravlja! Twinning projektom “Osiguravanje optimalne skrbi za osobe s poremećajima mentalnog zdravlja” koji se je provodio od 2016. do 2017 u Republici Hrvatskoj predviđeno je razvijati integrirane mreže usluga mentalnog zdravlja u zajednici usmjerenih na oporavak i uvođenje multidisciplinarnih mobilnih timova čiji će članovi, pored stručnjaka s područja brige o mentalnom zdravlju, biti i osobe s iskustvom oporavka. Takvu uslugu EU građani imaju na raspolaganju već dva desetljeća, a u Hrvatskoj je taj proces nakon pilot projekta koji se pokazao uspješnim stao iz administrativnih razloga, nesnalaženja i nevoljkosti integracije različitih sustava (zdravstvo, socijalna skrb, zapošljavanje, obrazovanje, suradnja s civilnim društvom) i očito manjka političke volje za promjenama kako bi se adekvatno rješavao izazov oporavka u zajednici osoba s teškoćama mentalnog zdravlja.

2. Ulaganje u mentalno zdravlje ključan je čimbenik društvenog i ekonomskog razvoja. Zajedničke europske smjernice prepoznaju važnost Udruga koje u pružanju potpore uključuju korisnike i koje su vođene od strane korisnika - stručnjaka po iskustvu, te ih promatra kao dio kombinacije usluga u zajednici koje bi trebala financirati država. Vladajući bi trebali kapitalizirati i stvoriti okruženje u kojem će podrška i dugoročno financiranje biti predviđeni za udruge i organizacije koje mogu dokazati kakvoću i rezultate. Kao udruge civilnog društva kroz svoje programe i projekte pružamo socijalne usluge i izvaninstitucionalnu psihosocijalnu podršku osobama s teškoćama mentalnog zdravlja, članovima njihovih obitelji i bližnjima čime rasterećujemo sustav zdravstva i socijalne skrbi na području cijele Republike Hrvatske. Globalna kriza izazvana pandemijom uzrokuje gubitak poslova i osjećaj neizvjesnosti i kod šire populacije koja do sada nije imala problema s mentalnim zdravljem. Osobe s teškoćama mentalnog zdravlja i njihovi bližnji našli su se u situaciji teže dostupnosti usluga u sustavu zdravstva i socijalne skrbi zbog novonastale krize. U novonastalim uvjetima krize uzrokovane pandemijom, opseg posla nam se značajno proširio, a situaciji smo se prilagodili koristeći online alate za uspostavu interakcije s članovima kako bismo nastavili s dosadašnjim uspješnim radom.

3. Iako smo uspjeli povući značajna sredstava iz Europskog socijalnog fonda koja trošimo namjenski na ugovorene aktivnosti od javnog značaja, Vlada smatra da spadamo u kategoriju proračunskih korisnika s čime se nikako ne možemo složiti. Takav stav Vlade diskriminira udruge u odnosu na druge poslodavce u RH radi čega nemamo pravo na korištenje potpora za očuvanje radnih mjesta. Bez sustavne podrške Vlade udrugama civilnog društva koje pružaju psihosocijalne usluge u zajednici za ranjivu populaciju osoba s invaliditetom bit ćemo prisiljeni gasiti radna mjesta, pa i same udruge čime će nestati i sve usluge u zajednici koje pružamo. Mentalno zdravlje Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) definirala je kao stanje dobrobiti u kojem pojedinac ostvaruje svoje potencijale, može se nositi s normalnim životnim stresom, može raditi produktivno i plodno te je sposoban pridonositi zajednici. Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije duševno zdravlje dio je općeg zdravlja, a ne samo odsutnost bolesti. Napominjemo da Svjetska zdravstvena organizacija ističe negativne posljedice pandemije za mentalno zdravlje pa je potrebno da Vlada RH osigura učinkoviti sustav zaštite mentalnog zdravlja koji uključuje prevenciju, rano liječenje i sprječavanja invaliditeta zbog mentalnih poremećaja i što hitnije provede nužnu transformaciju sustava mentalnog zdravlja u skladu s preporukama Svjetske zdravstvene organizacije. Tražimo da kao odgovorni političari koji brinu o mentalnom zdravlju građana poduzmete neophodne mjere koje će povećati zaštitu mentalnog zdravlja građana prevenirati mentalne poremećaje i dovesti do boljih ishoda liječenja mentalnih poremećaja. Od predsjednika Vlade tražimo da održi obećanje koje je dao Savezu udruga za mentalno zdravlje na konferenciji „Pristupačnost kao ljudsko pravo“ u prosincu 2019.