Pravo na kvalitetu
Pravo na kvalitetu
Ovim se pismom Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske poziva da poništi Javni poziv za dodjelu stimulacija autorima za najbolja ostvarenja na području književnog stvaralaštva i prevoditeljima za najbolja ostvarenja na području književnog prevodilaštva u 2019. i 2020. godini, objavljen na stranicama Ministarstva 22. travnja 2021., čije propozicije ometaju proces dodjeljivanja stimulacija doista najboljim djelima; oformi komisiju stručnjaka koji će osmisliti nove kriterije na transparentan način, u javnosti poznatom sastavu, a kojima će se u radu moći pridružiti zainteresirani autori i autorice te da revidira dobivene kriterije i za njih preuzme odgovornost.
Javne stimulacije za najbolja ostvarenja od iznimne su važnosti mnogim autoricama i autorima, zbog čega su upravo autori i bili ti koji su inicijativom Pravo na profesiju izborili postojanje ovih stimulacija. Stimulacije su važne pogotovo onim autoricama i autorima koji iz određenih razloga (zdravstvenih, socio-ekonomskih) nisu u stanju sudjelovati na festivalima ili na druge načine živjeti od svoga književnog rada. Međutim, gotovo sve stavke u natječaju isključuju upravo te autorice i autore, lišavajući mnoge autore kvalitetnih djela prilike da za svoj rad budu honorirani.
Jasno je da se u proces izrade kriterija ulazilo kako bi se povećala transparentnost procesa dodjeljivanja potpore, što svakako valja pozdraviti. Međutim, neuspješnim i diskriminatornim pokušajem kvantifikacije kvalitete književnog djela, koja je sama po sebi kvalitativna kategorija, onemogućava se autorima djela visoke estetske vrijednosti da doista dobiju potpore koje njihov rad zaslužuje, jer se pogrešno operacionaliziranim kriterijima mjeri sve, osim kvalitete djela. Kriteriji za vrednovanje književnih djela navedeni u Pozivu problematični su iz više razloga.
Ovo su neki od tih razloga: 1. Stavka prema kojoj će se stimulacije „dodijeliti autorima za djela izvorno napisanih na hrvatskom jeziku koja su se u 2019. i 2020. godini istaknula svojom književnom kvalitetom, estetskim dosezima i inovativnošću, ali i odjecima kod čitateljske publike što se očituje po broju prodanih primjeraka ili većem broju posudbi u knjižnicama“ problematična je jer broj prodanih primjeraka i posudbi u knjižnicama nije pokazatelj vrijednosti nekog djela. Na čitanost djela utječu mnogi faktori koji ne proizlaze iz kvalitete djela, poput prethodne vidljivosti autora ili količine sredstava kojima raspolaže izdavač djela.
2. Prema kriterijima Poziva pjesnicima se u startu dodjeljuje nepovoljniji položaj. Nagrada za poeziju ima daleko manje od nagrada za prozu pa pjesnici mogu ostvariti manje bodova. O poeziji se i manje piše, što znači manji broj bodova koji dolaze od kritika. Pjesnike se također rjeđe zove na festivale jer je većina navedenih festivala namijenjena pripovjednoj prozi. Od pjesnika, autori knjiga za djecu, knjiga esejistike te autori stripova, u još su gorem položaju.
3. Stavka prema kojoj se djela vrednuju prema broju kritika je problematična jer knjige koje imaju veću vidljivost načelno ostvaruju veći broj kritika. Time se autori čije su knjige izašle kod manjih nakladnika, koji raspolažu manjom količinom resursa koje bi se moglo uložiti u promociju književnih djela, stavljaju u nepovoljniji položaj. Također, budući da se vrednuje broj, ali ne i sadržaj kritika, tri negativne kritike vrijede više od dvije pozitivne, što je veoma nelogično kao kriterij za vrednovanje upravo kvalitete djela. Također, količine bodova za kritike, koje se temelje na mediju u kojem je kritika objavljena, djeluju posve proizvoljno. Rezultiraju neobičnom okolnošću da ako isti kritičar piše dvije kritike dviju različitih knjiga, i objavi ih na dva različita mjesta, ovisno tome gdje je kritičar objavio kritiku, jedan će pisac dobiti 10 bodova, a drugi 4, makar prva kritika bila negativna, a druga pozitivna.
4. Nije adekvatno da se estetska vrijednost knjige vrednuje prema broju gostovanja („predstavljanja knjiga“) na manifestacijama. Na festivale se češće pozivaju već poznati autori pa oni time u startu imaju prednost. Također, svaki organizator zove većinom vlastite autore čime, opet, ti autori dobivaju prednost. Valja istaknuti i da se ne vrednuje gostovanja na stranim festivalima, čime dobivamo paradoksalnu situaciju gdje se vrednuje promocija knjige u organizaciji vlastitog izdavača, a ne vrednuje sudjelovanje na nekom svjetski uglednom festivalu. Također, korišteni termin, „predstavljanje knjige“, je problematičan iz više razloga. Prvenstveno, zato što se na većini imenovanih festivala uopće ne predstavljaju knjige (a onda je problem i dokazati da se sudjelovanjem na tim festivalima doista predstavljalo vlastitu knjigu). Na posljetku, ali ne i najmanje bitno - ova je stavka diskriminatorna prema autorima koji su slabijeg zdravlja, starije dobi (i zato u opasnosti od korone), imaju puno obiteljskih obaveza, ili imaju stalan posao, zbog kojeg nisu u mogućnosti putovati.
5. U propozicijama Poziva piše da se na natječaj mogu prijaviti romani, priče, eseji, poezija, strip i književnost za djecu i mlade. Drama nije navedena. Međutim, među nagradama koje donose bodove su Mali Marulić i Tena, nagrade za kazališne tekstovi za djecu i mlade. Ako se drame za djecu i mlade mogu prijavljivati, zašto se ukoričene drame za odrasle ne mogu prijaviti? Ovom se stavkom diskriminira dramske autore.
6. Postoji velik broj problema u vezi unutarnje neusklađenosti kriterija vezanih za nagrade. Pojedine nagrade se navode, dok se ne navode nagrade poput VBZ-ove nagrade, nagrade Dragutin Tadijanović koju dodjeljuje HAZU itd. Također se i posve ignorira relevantne međunarodne nagrade, koje naši autori i autorice nerijetko dobivaju (samo neke od njih su Mostovi Struge, Nagrada Europske Unije za književnost, European Poet of Freedom). nadalje, autori čije su knjige objavljene nakon roka za prijavu na nagrade Kamov (10.7.) i Fric (1.9.), ne mogu doći do bodova jer se prijave za stimulacije Ministarstva predaju do 20.5., prije objave polufinalista navedenih nagrada. Isto vrijedi za dobitnika nagrade Vladimir Nazor koja se dodjeljuje nakon roka za prijavu za stimulaciju. Autori zbirke kritika čije su knjige objavljene poslije 1.6.2020. također ne mogu uračunati bodove koje bi mogli dobiti od Povelje Julija Benešića jer se nagrada dodjeljuje u lipnju.
7. Posljednjom stavkom kojom se knjigama koje su prošle nezamijećeno pokušava dati prilika da i one uđu u obzir neće se postići mnogo. Iz cijelog je natječaja vidljivo da se naglasak stavlja na djela koja su dobila medijsku pažnju, i to prema načelu što više pažnje, makar i negativne, to vrednije djelo.
Iz gore navedenih razloga, evidentno je da je prvi dio ocjene, koji se, kao što i sam natječaj kaže, temelji na „brojčanim pokazateljima vezanima za dosadašnju recepciju“, potpuno neadekvatan procesu estetskog vrednovanja djela te štetan i ometajući u njegovoj provedbi.
Mi, dolje potpisani, tražimo od Ministarstva kulture i medija RH da se ovako formulirane kriterije poništi te da se brojčane pokazatelje recepcije zamijeni adekvatnijim smjernicama za estetsko vrednovanje književnih djela, koje bi na transparentan način trebali zajedno osmisliti stručnjaci, ali i zainteresirana kulturna javnost.
Marija Dejanović
Antonela Marušić
Monika Herceg
Ivana Rogar
Andrija Škare
Denis Ćosić
Franjo Nagulov
Marina Vujčić
Davor Ivankovac
Lidija Deduš
Mihaela Gašpar Đukić
Andrijana Kos-Lajtman
Alen Brlek
Korana Serdarević
Tea Tulić
Branko Čegec
Kristina Gavran
Zoran Žmirić
Slađana Bukovac
Željka Horvat Čeč
Julijana Adamović
Nebojša Lujanović
Darko Šeparović
Boba Đuderija
Katja Grcić
Antej Jelenić
Petra Rosandić
Adrijana Vidić
Mišo Grundler
Nada Topić
Romana Brolih
Miroslav Kirin
Mirko Božić
Damir Karakaš
Neven Ušumović
Željka Matijašević
Jadranka Pintarić
Aleksandra Kardum
Luiza Bouharaoua
Davor Špišić
Robert Međurečan
Paula Ćaćić
Ivica Đikić
Stanislava Nikolić Aras
Aida Bagić
Jelena Svilar
Svjetlana Hribar
Suzana Matić
Sara Huskić
Mladen Blažević
Ines Kosturin
Tihomir Dunđerović
Martina Kuljanin
Josip Ivanović
Sandra Vidović
Andrea Debak
Stjepanka Pranjković
Thanos Gogos
Tomica Šćavina
Tena Lončarević
Irena Matijašević
Žarko Jovanovski
Ivana Perić
Ivanka Cvitan
Branka Hollingsworth
Vladimir Tomaš
Edo Popović
Sven Popović
Nenad Stipanić
Antonio Jurlina
Tanja Mravak
Petra Bolić
Magdalena Blažević
Mirta Malsać
Luka Ostojić
Magdalena Mrčela
Andy Jelčić
Damir Radić
Boris Postnikov
Vanda Mikšić
Željka Gorički
Željko Buklijaš
Miranda Levanat-Peričić
Valentina Štefok
Mirna Glavinić
Rozina Kugli
Tomislav Železo
Tanja Tolić
Bruno Šantek
Svjetlana Mašić
Jelena Zlatar Gamberožić
Marija Andrijašević
Snježana Rodek
Marijana Radmilović
Lara Mandli
Mladen Kopjar
Anita Pajević
Katarina Penđer
Želimir Periš
Franjo Janeš
Stanko Krnjić
Ivica Ivanišević
Ivica Sorić
Snježana Tramburovski
Marsela Hajdinjak
Nikola Đuretić
Sonja Smolec
Ivana Dražić
Vid Barić
Tea Tekić
Ernad Dedović
Nela Rakuljić
Edita Matković
Moris Mateljan
Petra Čargonja
Hrvoje Pašalić
Iva Buchberger
Ozren Pupovac
David Čarapina
Ljubica Anđelković Džambić
Željko Vučetić
Aleksandra Kardum
Lara Mitraković
Ludwig Bauer
Zrinko Šimunić
Ante Zlatko Stolica
Nikola Maletić
Maja Flajsig
Marija Rakić Mimica
Bosiljko Domazet
Vedrana Bibić
Lidija Dujić
Marina Šur Puhlovski
Predrag Vrabec
Sanja Brlek
Olja Knežević
Zrinka Lovrić
Dunja Matić
Slobodanka Đuderija
Andreja Anđelinić
Matko Abramić
Josip Mlakić
Nives Miošić
Ivana Rogar, Marija Dejanović, Monika Herceg, Antonela Marušić Kontaktirajte pokretača peticije