DA deapartmanizaciji stambenih zgrada - NE masovnom turizmu
Kontaktirajte pokretača peticije
Prihvaćen prijedlog naše inicijative
2024-09-20 13:01:38Poštovani,
Želimo vas izvijestiti kako je Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine uputilo Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije na nadležno postupanje naše prijedloge što smatramo pomakom u rješenju problema nagomilane apartmanizacije u Hrvatskoj.
Građanska inicijativa STANARI ZAJEDNO je svim relevantnim institucijama u Hrvatskoj predložila izmjenu i dopunu Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima i uz to predložila održavanje tematske sjednice sabora povodom zatraženih izmjena.
I dalje ustrajemo u tome da se višestambene zgrade u Hrvatskoj deapartmaniziraju i da stanovi u stambenim zgradama opet imaju svoju funkciju, a to je stanovanje. Još jednom podsjećamo širu javnost na negativne trendove koji su se posljednjih godina pojavili zbog bujanja apartmanizacije što se direktno odražava na cijelo stanovništvo.
Prema objavama u medijima, procjenjuje se da je čak 15.000 stanova konkretno u Splitu, gradu od 160.000 stanovnika, potpuno prazno, odnosno da čak nisu ni u kratkoročnom najmu. Investitori iz Hrvatske i Europe koji žele na brzinu ostvariti veliki povrat na svoju investiciju kupuju stanove kako bi ih, nakon porasta cijene, prodali. Prosječne cijene stanova u Splitu su od 2015. godine porasle gotovo 70%.
U Europi je Split 2022. godine bio četvrti najskuplji grad po cijenama nekretnina u odnosu na visinu prihoda, a cijene i dalje rastu. U odnosu na 2023. godinu, prosječna cijena stana u Splitu viša je u 2024. godini za daljnjih 9%. Situacija je, zbog špekulativne kupnje i kupnje u svrhu kratkoročnog najma, postala neizdrživa. Iz naših gradova nestaju stanovnici, pogotovo mladi, u produktivnoj dobi.
Split je u deset godina, prema popisu stanovništva, izgubio gotovo 10% stanovnika, ubrzo će se početi zatvarati i škole jer nema dovoljno djece koja bi ih pohađala. Oni sada sjede u đačkim klupama Irske, Njemačke, Austrije i drugih zemalja. Hrvatska je jedina zemlja u kojoj je dozvoljeno da se svi stanovi u zgradi registriraju kao apartmani za kratkoročni najam.
Prema jučerašnjoj saborskoj raspravi na temu Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima očito je da su gotovo svi politički akteri u Hrvatskoj svjesni opasnosti za kvalitetu života njezinih stanovnika kao i da ovakav Zakon ne rješava pitanje prava na stanovanje i prava vlasnika u višestambenim zgradama. Stoga još jednom apeliramo na Ministarstvo da Zakon izmijeni na način da doista zaštiti građane Hrvatske od stambene krize.
Deapartmanizacija Hrvatske nije političko već nacionalno pitanje našeg opstanka i ako želimo mlade ljude zadržati u svojoj zemlji sada je pravo vrijeme za ispravne poteze.
Građanska inicijativa
STANARI ZAJEDNO
Građanska inicijativa STANARI ZAJEDNO
GI STANARI ZAJEDNO svim relevantnim institucijama Hrvatske
2024-09-03 05:53:04VLADA REPUBLIKE HRVATSKE
n/r
Predsjedniku Vlade
mr.sc. Andreju Plenkoviću
REPUBLIKA HRVATSKA
SABOR
Odboru za zakonodavstvo
NA ZNANJE:
Predsjedniku Republike Hrvatske Zoranu Milanoviću
Predsjedniku Sabora RH Gordanu Jandrokoviću
SABORSKIM ODBORIMA:
Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav
Odbor za zakonodavstvo
Odbor za europske poslove
Odbor za vanjsku politiku
Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost
Odbor za obranu
Odbor za financije i državni proračun
Odbor za gospodarstvo
Odbor za turizam
Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina
Odbor za pravosuđe
Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo
Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku
Odbor za obitelj, mlade i sport
Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske
Odbor za ratne veterane
Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo
Odbor za zaštitu okoliša i prirode
Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu
Odbor za poljoprivredu
Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije
Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu
Odbor za izbor, imenovanja i upravne poslove
Odbor za predstavke i pritužbe
Odbor za međuparlamentarnu suradnju
Odbor za informiranje, informatizaciju i medije
Odbor za ravnopravnost spolova
Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu
SABORSKIM KLUBOVIMA:
Klub zastupnika Centra i Nezavisne platforme Sjevera
Klub zastupnika Domovinskog pokreta
Klub zastupnika Hrvatske demokratske zajednice
Klub zastupnika Hrvatske narodne stranke i nezavisnih zastupnika
Klub zastupnika Hrvatske seljačke stranke (HSS), Građansko-liberalnog saveza
(GLAS) i stranke Dalija Orešković i ljudi s imenom i prezimenom (DOSIP)
Klub zastupnika Hrvatske socijalno-liberalne stranke i nezavisnog zastupnika
Vladimira Bileka
Klub zastupnika Hrvatskih suverenista, stranke Pravo i pravda i nezavisnog
zastupnika Josipa Jurčevića
Klub zastupnika Istarskog demokratskog sabora (IDS), Primorsko-goranskog saveza
(PGS), Unije Kvarnera (UNIJA) i Istarske stranke umirovljenika - Partito Istriano dei
pensionati (ISU - PIP)
Klub zastupnika Mosta
Klub zastupnika Možemo!
Klub zastupnika nacionalnih manjina
Klub zastupnika nezavisni i Fokus
Klub zastupnika Nezavisni i HSU
Klub zastupnika Samostalne demokratske srpske stranke
Klub zastupnika Socijaldemokratske partije Hrvatske
PREDMET: ZAHTJEV ZA IZMJENU I DOPUNU
ZAKONA O VLASNIŠTVU I DRUGIM
STVARNIM PRAVIMA u čl. 73.
te
PRIJEDLOG ZA ODRŽAVANJE TEMATSKE
SJEDNICE U SABORU RH POVODOM
ZATRAŽENIH IZMJENA ZV-a, A VEZANO ZA NEGATIVNE
UTJECAJE MASOVNOG TURIZMA NA
KVALITETU ŽIVOTA U LOKALNOJ ZAJEDNICI
PODNOSITELJ PRIJEDLOGA: GRAĐANSKA INICIJATIVA ,,STANARI ZAJEDNO,,
(u daljnjem tekstu Inicijativa)
putem Katje Šesnić, odvjetnice u Splitu
Inicijativa ,,STANARI ZAJEDNO,, kao što je u medijima više puta objavljeno, prikupila
je preko 2.000 potpisa za ,,deapartmanizaciju,, stambenih zgrada.
Svoj zahtjev Inicijativa temelji na činjenici da već više desetljeća lokalno stanovništvo
uz obalu zbog masovnog turizma trpi kako zbog nemogućnosti života u centrima
gradova i mjesta uz obalu, tako i zbog nedostupnosti osnovnih sadržaja za život, a
pogotovo zbog nedostupnosti nekretnina za stanovanje mladih obitelji koji više
nemaju gdje niti iznajmiti, a kamo li zbog previsokih cijena kupiti nekretninu.
Naime, činjenica je da Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima nije regulirao što
je to stan i koja mu je primarna svrha, te Zakon nije razlučio što je to apartman i koja
mu je namjena, niti postojeći Zakon radi razliku između ova dva pravna pojma.
Prije svega Inicijativa želi naglasiti da se Peticija odnosi isključivo na
,,deapartmanizaciju,, stambenih zgrada i ni na koji način se ne odnosi na privatne
kuće koje su tradicijski uvijek bile mjesto iznajmljivanja i dodatnog prihoda lokalnom
stanovništvu.
Nadalje Inicijativi je jasno da je u konkretnom slučaju došlo do sukoba dva prava i to
s jedne strane ugroženog prava lokalne zajednice zbog kojeg je Inicijativa i pokrenula
predmetnu Peticiju radi zaštita lokalnog stanovništva od posljedica masovnog
turizma, te nasuprot tome s druge strane prihoda, odnosno profita iznajmljivača.
Inicijativa upozorava na činjenicu da je zbog masovnog turizma došlo do iseljavanja
stanovništva iz centara gradova pogotovo Splita i Dubrovnika, jer su ti gradovi najviše
pogođeni masovnim turizmom, ali se pri tom naglašava da situacija nije ništa bolja
niti u manjim gradovima i mjestima na cijeloj našoj obali. Činjenica je da su
nekretnine na tržištu dosegle svoj maksimum i da više uopće nisu priuštive lokalnom
stanovništvu, jer lokalno stanovništvo više niti ne može dobiti kredit od banke za
kupovinu stana, nadalje je činjenica da lokalno stanovništvo ne može sebi više niti
pronaći nekretninu za dugotrajni najam, tako da su ovim pogođene pogotovo mlade
obitelji i mladi ljudi koji se niti ne mogu osamostaliti, a također ne mogu niti razmišljati
o osnivanju obitelji, pa se nažalost iseljavaju i to više ne na periferiju gradova ili u
manja mjesta oko većih gradova, nego nažalost izvan granice lijepe Naše.
Osim navedenog problema Inicijativa posebno naglašava da je lokalno stanovništvo
pogođeno, jer su zbog masovnog turizma najmovi prostora po centrima gradova
postali preskupi, pa su se obrti i trgovine polako preseljavali i preselili svoje lokacije
na periferije gradova, a mnogi su za trajno zatvorili. Stoga lokalno stanovništvo iz
centra i šireg centra npr. Splita kao drugog najvećeg grada u Republici Hrvatskoj,
mora automobilom putovati na drugi kraj grada i po cca 25 i 30 min. a nekada u
zimskom periodu i više da bi kupio osnovno za život od žarulja, popravaka kod
krojača do školskih potrepština za djecu, dakle u centru ili širem centru drugog
najvećeg grada u RH ostalo je samo nekoliko trgovina koje su opremljene hranom,
grad Split vrvi sladoledarnicama, restoranima i trgovinama alkoholnih pića, koje su 7
8 mjeseci u godini zatvorene i obljepljene bijelim papirom, a pri tom moramo imati u
vidu činjenicu da nemaju svi automobil, da je taxi skup, a javni prijevoz uz obalu nije
dostupan kao u Zagrebu. Ovako slično je i u drugim gradovima i mjestima na našoj
obali, ali je ovdje Split kao drugi najveći grad po veličini u RH dat samo kao primjer.
Osim navedenog, činjenica je da turisti ne poštivaju kućni red, da se tu radi osim
ružnih scena koje smo svi imali prilike vidjeti u medijima, o svakodnevnom
uznemiravanju lokalnog stanovništva, tako naši susjedi po stambenim zgradama
ujutro moraju na posao preko pijanih turista koji nisu mogli niti doći do iznajmljenog
apartmana, nego su zaspali na stubištu, naši susjedi čiste izmet i ispovraćani sadržaj
za turistima, u tim stambenim zgradama žive i djeca i mladi, ali i stari i nemoćni ljudi.
Pri tom se naglašava da je uobičajena praksa da domaćin-iznajmljivač niti ne vidi
svoje goste, nego ima poštanski sandučić sa šifrom o kojoj gosta obavijesti i ovaj
otvori sandučić uzme ključ od apartmana, a tako ga u sandučić i vrati. Zbog ovakve
prakse iznajmljivači niti ne znaju kako se njihovi gosti ponašaju.
U čl. 34. Ustava RH jamči se pravo na nepovrediv dom, a u čl. 35. Ustava RH jamči
se štovanje i pravna zaštita svačijeg osobnog i obiteljskog života, dostojanstva,
ugleda i časti. Također je čl. 8. Konvencije o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda
zajamčena zaštita prava na dom.
Inicijativa postavlja pitanje jesu li ispoštivana Ustavom RH zajamčena prava stanara
stambenih zgrada u odnosu na ponašanja turista koja nisu izdvojena, niti
pojedinačna, nego masovna i uobičajena.
Inicijativa smatra da su zbog svega opisanog ugrožena Ustavom RH i Konvencijom o
zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda zajamčena prava na nepovrediv dom, njihov
osobni i obiteljski život, dostojanstvo lokalnog stanovništva i njihov ugled i čast.
Nasuprot naprijed opisanom ugroženom pravu lokalnog stanovništva, iznajmljivači,
što se često čuje i putem medija, govore da bi konačnim rješenjem ovog pravnog
pitanja došla u pitanje njihova egzistencija.
Prije svega stav Inicijative je da konačnim zakonskim reguliranjem ovog pravnog
pitanja ni na koji način ne bi došla u pitanje egzistencija iznajmljivača.
Naime, iznajmljivači bi i dalje mogli iznajmljivati svoje stanove za dugoročni najam
čime bi ostvarivali zavidan redovan mjesečni prihod, dakle egzistencija im nikako ne
bi došla u pitanje.
Činjenica je da bi iznajmljivači ostali bez razlike prihoda od one koju stvare svake
godine kroz iznajmljivanje apartmana - kratkoročni najam do one koju bi ostvarili
iznajmljivanjem stanova za dugoročni najam.
Činjenica je također da iznajmljivači na prihod od kratkoročnog najma ne plaćaju
nikakav porez osim paušala, dok iznajmljivači koji iznajmljuju stanove na dugoročni
najam plaćaju porez.
Činjenica je da su iznajmljivači koji iznajmljuju dugoročno diskriminirani u odnosu na
iznajmljivače za kratkoročni najam koji su u povlaštenom položaju što je protivno čl.
14. st. 2. Ustava RH.
Inicijativa daje primjer i naglašava da ovo nije prosjek, niti relevantan podatak, nego
samo primjer radi jasnijeg uvida u sve rečeno:
na primjer:
1.) za jedan dvosoban apartman iznajmljivač apartmana zaradi u jednoj godini
čistog prihoda cca 40.000 EUR-a
2.) istovremeno za jedan dvosoban stan iznajmljivač npr. u Splitu zaradi godišnji
prihod kada plati porez od cca 12.000 EUR-a
= dakle činjenica je da bi izmjenama zakona iznajmljivači apartmana ostali bez tri
puta većeg prihoda i to prihoda na koji ne plaćaju porez
primjer cca 40.000 EUR-12.000 EUR=28.000 EUR
u ovom primjeru bi iznajmljivač apartmana ostao bez prihoda od 28.000 EUR-a na
koji ne plaća porez nego paušal.
Stoga, suglasno svemu navedenom Inicijativa postavlja pitanje:
KOJI JE PRAVNI INTERES REPUBLIKE HRVATSKE I KOJE PRAVO JE
UGROŽENIJE I KOJE PRAVO REPUBLIKA HRVATSKA ŽELI ZAŠTITI:
1. PRAVO GRAĐANA DA OSTVARE ZAŠTITU IZ ČL. 34. I 35. USTAVA RH i
čl. 8. KONVENCIJE O ZAŠTITI LJUDSKIH PRAVA I TEMELJNIH
SLOBODA
ILI
2. PRAVO IZNAJMLJIVAČA NA EKSTRA PROFIT (dakle onu razliku u
iznamljivanju bez koje bi ostali) NA KOJI NE PLAĆAJU POREZ?
Je li interes Republike Hrvatske da zaštiti lokalno stanovništvo, omogući mladim
obiteljima da ostanu u Republici Hrvatskoj i osigura im pravo na dostupno i priuštivo
stanovanje i dostojanstven život ili je interes Republike Hrvatske da zaštiti ovu razliku
u prihodu iznajmljivača – ekstra profit (onaj dio zarade bez koje bi ostali kada bi
umjesto iznajmljivanja apartmana, iznajmljivali stanove na dugorični najam) koji
ostvare svake godine, a da u proračun RH ne uplate niti jednog jedinog centa
poreza, osim paušala koji plaćaju. Naglašava se iznajmljivači apartmana ne bi ostali
bez prihoda, nego bi ima prihod bio zavidno velik, ali daleko manji nego sada.
Suglasno svemu navedenom, Inicijativa dostavlja Peticiju s potpisima za
,,deapartmanizaciju,, stambenih zgrada, te predlaže da se
Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima izmjeni i dopuni u čl. 73. tako da se
doda st. 5. koji bi glasio:
5.) Stambena zgrada je u smislu ovog Zakona zgrada u kojoj su sve samostalne
uporabne cjeline etažirane i uknjižene kao stanovi i služe isključivo za
stanovanje, te daje pravo vlasniku stana da svoj stan može iznajmiti trećim
osobama - najmoprimcima za dugoročni najam.
Apartmanska zgrada je u smislu ovog Zakona zgrada u kojoj su sve
samostalne uporabne cjeline etažirane i uknjižene kao apartmani, a iste mogu
služiti za odmor, kao i za bavljenje turizmom, odnosno iznajmljivanjem
turistima za dnevni najam za što je vlasnik apartmana dužan ishoditi posebnu
dozvolu nadležnog tijela.
Zgrada može služiti ili za stanovanje - stambena zgrada ili za odmor i bavljenje
turističkom djelatnošću - apartmanska zgrada.
te da se u prijelaznim i završnim odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim
pravima navede sljedeće:
,,Stupanjem na snagu izmjena i dopuna ovog Zakona prestaju važiti sva izdana
rješenja o kategorizaciji osobama koje se bave turističkom djelatnošću
iznajmljivanja stanova kao apartmana u stambenim zgradama.''
Također se predlaže Saborskom odboru za zakonodavstvo da odredi i održi
tematsku sjednicu na ovu temu, jer je u interesu javnosti, a i sam interes za ovu temu
je ogroman, te da se donese zaključak kojim će se predložiti Saboru zatražena
izmjena i dopuna Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, odnosno
,,deapartmanizacija,, stambenih zgrada.
Inicijativa dostavlja svoj podnesak Vladi RH i Saborskom odboru za zakonodavstvo,
a Predsjedniku RH, Predsjedniku Sabora RH, svim Saborskim odborima i klubovima
dostavlja se ovaj podnesak na znanje, jer je se ovo pravno pitanje tiče svih sfera
života, odnosi se i na turizam i na gospodarstvo, ovo pitanje je i financijsko pitanje,
nadalje ono se odražava na obitelji i na sve ostale društvene odnose, te je to pitanje
koje nadilazi stranačku pripadnost i ideologiju, odnosi se na ljude u lokalnoj zajednici
koji su orjenitrani i lijevo i desno i na centru ili su apolitični,odnosi se i na ljude koji
pripadaju manjinama i ljude koji pripada većini, odnosi se jednako na sve i tiče se
života svih koji žive uz cijelu našu obalu, te se stoga predlaže ovom pitanju pristupiti
izvan okvira političkoj pripadnosti i ideologiji, jer se radi o egzistencijalnom pitanju
lokalnog stanovništva i prava na dostojanstven i miran obiteljski život.
Prilozi: - punomoć - peticija
Split, 02. rujna 2024.
Građanska inicijativa STANARI ZAJEDNO
Peticija i ciljevi Građanske inicijative Stanari zajedno
2024-07-30 09:04:13
PETICIJA:
Obraćamo se mladim ljudima koji ne mogu riješiti svoje stambeno pitanje, onima koji imaju stan, ali im je zbog apartmanizacije narušena kvaliteta života, ljudima koji pate zbog masovnog turizma, te svim drugim dobronamjernim osobama koje su spremne stvari mijenjati na bolje.
Svi mi svojim potpisom potvrđujemo da podržavamo Građansku inicijativu STANARI ZAJEDNO i tražimo da se višestambene zgrade u Hrvatskoj deapartmaniziraju jer su namijenjene stanovanju, a ne turizmu. Apartmanizacija stambenih zgrada je protuzakonita, njome je povrijeđeno zajamčeno ustavno pravo na miran, dostojanstven i nepovrediv obiteljski dom. Nije u skladu sa Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti, Zakonom o prostornom uređenju, Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, te s poreznim propisima.
Tražimo reakciju ministarstava nadležnih za turizam, prostorno uređenje, stanogradnju i demografiju koje pozivamo da usklade politike i čim prije donesu konkretne mjere. Na taj način bi se vlasnicima stanova vratio mir u njihov svakodnevni život, u središta gradova bi se vratili stanovnici, na tržištu bi postojala lojalna nekretninska konkurencija, a mladi ljudi bi dobili priliku ostati u svojoj zemlji u kojoj bi unajmili ili kupili stan za sebe i svoju buduću obitelj.
Uz to tražimo konkretne mjere, kako države tako i lokalnih samouprava, za rješavanje masovnog turizma koji je ugušio hrvatska mjesta i gradove u kojima razulareni turisti nagrđuju našu povijest i kulturu i tako u svijet šalju poruku da se u Hrvatskoj svatko može ponašati kako želi. Takvi turisti se zbog toga trebaju redovno i strogo kažnjavati.
Odlučno izjavljujemo DOSTA JE! nereda, nepoštivanja i divljaštva pojedinih turista po našim gradovima i mjestima, te pozivamo državna tijela da konačno i HITNO zaštite svoje građane i našu lijepu Hrvatsku.
Ciljevi GI:
- Da se Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti jasno definira pojam "pružanja usluga u domaćinstvu" da bi se razlikovao domaćin koji pruža usluge smještaja u obiteljskoj kući osobnim radom i "rentijer-iznajmljivač" koji preko posrednika za upravljanje apartmanima iznajmljuju apartmane u zgradama,
- Da se prestanu registrirati stanovi u zgradama kao apartmani, tj. da se prestanu izdavati rješenja o odobrenju pružanja ugostiteljskih usluga u domaćinstvu (registracija apartmana u stambenim zgradama op.a.), da se utvrdi neustavnost, odnosno kršenje čl. 34. st.1. i 35. Ustava RH kao i da se u roku od pet godina obavi deapartmanizacija tako da nakon toga u zgradama više ne bude apartmana,
- Da se Zakon o prostornom uređenju propiše da u višestambenim zgradama nije dozvoljeno stanove pretvarati u apartmane,
- Da se u najavljenom Nacionalnom planu stambene politike tj. stambenoj strategiji predvidi i mjera deapartmanizacije višestambenih zgrada kao prioritetna mjera,
- Da gradovi i općine donesu mjere kojima će doprinijeti revitalizaciji starih gradskih jezgri iz kojih je iselilo stanovništvo,
- Da se u budućem Zakonu o upravljanju zgradama utvrde mjere koje bi doprinijele rješavanju problema apartmanizacije i ulozi upravitelja zgrade u suzbijanju nelegalnog iznajmljivanja stanova kao apartmana.
Građanska inicijativa STANARI ZAJEDNO